Radnik u Republici Srpskoj da bi zaradio za veš-mašinu, koja u prosjeku košta oko 500 maraka, mora da radi 17 dana ili 136 časova, a da bi zaradio za cipele moraće da radi puna četiri dana ili čak 32 časa.
Naime, prema podacima Zavoda za statistiku RS, radnik u Republici Srpskoj mjesečno, u prosjeku, zaradi 783 marke. Ako se uzme da se mjesečno radi 22 dana, proizilazi da je prosječna dnevnica u RS 35 KM, odnosno satnica četiri marke i 30 feninga.

Prema tim podacima, ako želite kupiti televizor, koji u prosjeku stoji 300 KM, moraćete raditi osam radnih dana. Ako bi neko poželio da sebi priušti luksuzni, veći plazma televizor od 4.000 KM, moraće da da za njega sve ono što je zaradio za pet mjeseci.

Tako će prosječnog radnika auto star deset godina u relativno zadovoljavajućem stanju, vrijedan 10.000 KM, stajati 13 mjeseci rada. Za nov automobil treba raditi pune tri godine, a za malo bolju zimsku jaknu od 250 KM mora se raditi deset dana ili 80 časova i to sve, naravno, ako se u međuvremenu zarađeni novac ne troši apsolutno ni na šta drugo.
Ako se nakon tolikog napornog rada želite odmoriti na 400 KM vrijednom kauču, moraćete "odraditi" još dvije pune sedmice.

Paket dječjih pelena, koji košta 30 KM, može se zaraditi za osmosatnu radnu smjenu, a da bi roditelj platio neophodnu đačku torbu od oko 60 KM mora da radi skoro dva dana.
Da bi platili šišanje, koje za muškarce stoji oko šest maraka, potrebno je raditi skoro dva časa, a žene će za istu uslugu, za koju moraju platiti višestruko više, morati dati jednu dnevnicu.
Ivan Šijaković, sociolog, kaže da mnogi ljudi gube motiv za rad kada spoznaju koliko je njihov rad male vrijednosti. On kaže da se rezigniranost i razočaranje najviše primijeti kod mlađe populacije, koja se nevoljko odlučuje na zaposlenje i karijeru jer ne osjećaju da rad ima vrijednost.

Pored ove kategorije, Šijaković prepoznaje kategoriju starije populacije, koja se u zadnje već skoro dvije decenije navikla na niži standard i visoke cijene ne doživljava tragično.
On smatra da se stanje neće brzo popraviti jer veliki broj ljudi nije nikad dostigao viši životni standard niti su se navikli da imaju više, za razliku od ljudi u zemljama zapadne Evrope, koji svako i najmanje smanjenje standarda veoma negativno doživljavaju. 
"Jedini odgovor na to je da ljudi ili počnu pored glavnog zaposlenja da rade dodatne poslove kako bi zaradili više ili da se stalno usavršavaju i tako povećavaju vrednost vlastitog rada", kaže on.
Dragovan Petrović, predsjednik Udruženja potrošača RS, podsjeća da potrebe za četvoročlanu porodicu izose 1.594 KM mjesečno. Od toga, 609 KM treba izdvojiti za hranu, za odjeću i obuću 120 KM, prevoz 142 KM, lijekove 50 KM, a za obrazovanje i kulturu 120 KM.
"Situacija je i dalje neizvjesna, naprijed se ide puževim korakom. Vlada RS napravila je određen pomak o odnosu na Federaciju, ali teško je reći kada će se živjeti bolje", zaključuje on.


* Cipele                      120 KM       32 časa
* Televizor                  300 KM       64 časa
* Televizor               4.000 KM    1.200 časova
* Auto (10 godina)  10.000 KM    3.120 časova
* Auto (nov)           35.000 KM   10.560 časova
* Veš-mašina              600 KM      136 časova
* Zimska jakna            250 KM       80 časova
* Kauč                        400 KM      110 časova
* Pelene                       30 KM     osam časova
* Školska torba             60 KM       15 časova
* Šišanje (muško)           7 KM        dva časa
* Šišanje (žensko)         25 KM     osam časova

(Nezavisne)

Dobojska policija uhapsila je Miroslava Miljića (25) iz naselja Ritešići jer je u nedjelju tokom noći ispalio projektil iz ručnog bacača "zolja" na kuću punice Nade Đekić (45), a zatim pucao na ukućane iz automatske puške.
U ovom incidentu teško je povrijeđena Đekićeva i njen nevjenčani suprug Bogdan Starčević (53). Nadina kćerka iz prvog braka, a Miljićeva nevjenčana supruga, Danijela Vasić, ostala je nepovrijeđena.

Povrijeđeni Nada Đekić i Bogdan Starčević prevezeni su u Opštu bolnicu "Sveti apostol Luka" u Doboju gdje su zadržani na daljem liječenju.
Đekićeva nije u životnoj opasnosti, ali ima teške tjelesne povrede glave, desne ruke, stomaka i grudi, rečeno je u ovoj bolnici.

Starčeviću je u ovom incidentu povrijeđena glava na desnoj strani, a oboje se nalaze na Odjeljenju opšte hirurgije dobojske bolnice.
Kako prenose banjalučki mediji,  Miroslav i Danijela, koji su nevjenčano živjeli, u nedjelju popodne su se posvađali. Poslije te svađe, Danijela je otišla u majčinu kuću. Miroslav je tokom večeri došao da pokuša da se pomire ali je ona odbila da mu se vrati, pa su se ponovo posvađali.
Tokom noći, između dva i tri časa, Miljić se ponovo pojavio, ali ovaj put s oružjem. Prvo je ispalio projektil iz zolje u prizemlje kuće, a zatim je otišao po automatsku pušku, ušao u kuću i počeo da puca po ukućanima.
Danijela i Bogdan uspjeli su da savladaju napadača i da pozovu policiju, koja je uhapsila Miljića i odvela ga u službene prostorije na kriminalističku obradu.
Prema nepotvrđenim informacijama, Miljić je bio nasilan čovjek koji je i tukao Danijelu dok je živjela s njim.
Inspektori Sektora kriminalističke policije izvršili su uviđaj na mjestu pucnjave, a nakon kriminalističke obrade, Miljić će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu ubistva u pokušaju biti predat nadležnom tužiocu na dalji postupak.

Dogovor o amandmanima Bošnjaka i Hrvata za novi grb i himnu RS nije postignut. Konačnu reč daće Ustavni sud RS.

Posle neuspelog pokušaja da se nađe rešenje za grb i himnu Republike Srpske, predsedavajući Veća naroda RS Dževad Osmančević izjavio je da na sednici Zajedničke komisije nije bilo podrške za usvajanje bošnjačkih i hrvatskih amandmana kada su u pitanju novi simboli.

Na Ustavni zakon o grbu i himni RS stavljen je veto bošnjačkih delegata, a hrvatski su to uradili samo u slučaju grba RS. Bošnjački delegati smatraju da u usvojenim rešenjima novog grba RS ne mogu da prepoznaju svoj istorijski, kulturološki i drugi identitet, a sličan stav imali su i hrvatski delegati Veća naroda RS.

Što se tiče himne, Bošnjaci smatraju da se u njenom tekstu o Republici Srpskoj govori kao o državi. Parlament RS je, na julskom zasedanju, usvojio dopune Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni RS. Nova himna, koju su poslanici izglasali, je kompozicija "Moja Republika" autora Mladena Matovića iz Banja Luke.
Grb ne odražava identitet svih u RS?Prema usvojenom rešenju, novi grb RS ima u crvenom štitu srebrnog dvoglavog orla u poletu, sa po jednim zlatnim krinom sa obe strane orlovog repa.

Na grudima orla je crveni štit, a na njemu srebrni krst između četiri srebrna ocila, bridovima okrenuta ka stablu krsta.Držači grba predstavljaju dva propeta crvena lava, od kojih je desni krunisan zatvorenom zlatnom kraljevskom krunom sa pet vidljivih poluarkusa, a levi otvorenom zlatnom kraljevskom krunom sa tri ljiljana u vencu. I nedavna skupštinska rezolucija, u kojoj se govori o ciljevima RS, biće pred Ustavnim sudom.
Veto na rezoluciju stavili su bošnjački delegati u Veću naroda RS, ocenjujući da je njome ugrožen njihov nacionalni interes.

U skupštinskoj Rezoluciji o ciljevima i merama RS, bošnjački delegati su pokrenuli pitanje vitalnog nacionalnog interesa, smatrajući da se u tom dokumentu poziva i na neke ranije rezolucije u kojima se govori o referendumu u RS.

Zbog ukidanja carina novi automobili i gotovo kompletna tehnička roba proizvedena u zemljama članicama EU od 1. siječnja sljedeće godine trebali bi, po svim tržišnim parametrima, biti jeftiniji
 
SARAJEVO - Zbog ukidanja carina novi automobili i gotovo kompletna tehnička roba proizvedena u zemljama članicama EU od 1. siječnja sljedeće godine trebali bi, po svim tržišnim parametrima, biti jeftiniji. Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH poručuju da se obračun carinske pristojbe s početkom nove 2009. godine ukida za oko 11.000 proizvoda iz EU.

Zbog zaštite domaće proizvodnje carine će se plaćati samo na uvoz poljoprivrednih proizvoda. Hoće li zbog ukidanja carinskih stopa cijene proizvoda iz EU na bh tržištu doista biti niže ne znaju niti predstavnici vlasti.Vodeći se negativnim iskustvom iz srpnja, kad su potpisivanjem SSP-a između BiH i EU cijene trebale biti smanjene, ali nisu, u Upravi za neizravno oporezivanje za takvu situaciju optužili su monopoliste i loš inspekcijski nadzor. Tu tezu podržava i direktor Uprave za neizravno oporezivanje Kemal Čaušević, koji tvrdi da ne treba očekivati pad cijena, jer njih diktiraju monopolističke tvrtke koje upravljaju cijenama pogonskog goriva i trgovinom. Vijeće ministara i entitetske vlasti, preporučuje Čaušević, “trebali bi reagirati, tako da s Konkurencijskim vijećem BiH ispitaju zašto neke tvrtke i poduzeća drže monopol na cijene u BiH, kad znamo da po europskim direktivama nitko ne može držati više od 20 posto udjela tržišnog sudjelovanja bilo kojeg proizvoda i bilo koje svrhe”. Iako je postojanje kartelskih monopola evidentno u BiH već godinama, što je najviše došlo do izražaja povećanjem cijena kruha u BiH udruženja mlinarsko-pekarskih poduzeća, nitko iz vlasti BiH, kao ni Konkurencijsko vijeće, nije reagirao. Uz trgovinu, proizvođače hrane, distributere nafte i naftnih derivata, monopoli u BiH rasprostranjeni su i u drugim sektorima u kojima glavnu riječ imaju javna poduzeća, koje država štiti od konkurencije, a građani plaćaju visoke cijene njihovih usluga.